PëRMBLEDHJE
Europski urbani turizam doživljava neviđen porast. No gradovi poput Venecije, Barcelone i Dubrovnika više se ne mogu nositi s tim gomilama, pa su na rubu kolapsa. Pitamo se tko zaista profitira od toga.
Na porast urbanog turizma utječu jeftini letovi niskobudžetnih aviokompanija, porast broja krstarenja i lukave marketinške strategije. Gradove poput Venecije, Barcelone i Dubrovnika turisti su doslovno pregazili: trideset milijuna godišnje sjati se u Veneciju, milijun i sedamsto tisuća u Dubrovnik, a Barcelona privlači gotovo deset milijuna turista.
Gradovi se više ne mogu nositi s tim gužvama i muče se s prometnim zastojima, gomilama smeća, vrtoglavim najamninama i praznim gradskim blagajnama. Masovni turizam uništava baš ono što se turistima sviđa u tim gradovima: kulturnu raznolikost i kozmopolitski način života.
Prikazujemo tri grada koji svoju autentičnost i jedinstvenu atmosferu sve više pretvaraju u unosan poslovni model, koji u konačnici šteti i stanovnicima i turistima. Pobjednici su međunarodni konzorciji i ulagači koji podržavaju onu vrstu turizma koja donosi zaradu samo šačici, a gubitke nadoknađuje javnim novcem.
No stanovnicima je dosta. U sva tri grada pojavljuju se prosvjedničke skupine. Upoznajemo se s gradonačelnicima, stručnjacima za turizam, političkim aktivistima, stanovnicima i žrtvama. Gradovi su na rubu kolapsa. Može li ih se još spasiti?