Emisija polazi od drvene arhitekture Posavine, žirenja svinja, da bi preko današnjih sječa hrastova došla do temelja đakovačke katedrale načinjenih od 370 hrastovih trupaca, okomito zabijenih u meko močvarno tlo. Govori se o gradnji te katedrale, osnivanju Akademije znanosti i umjetnosti, o obnovi Zagrebačkog sveučilišta i njihovom financiranju novcem od hrastovine s đakovačkog biskupskog posjeda. Riječ je o krčenju nizinskih šuma radi poljoprivrede, o naseljavanju Slavonije i začecima drvne industrije početkom 20. stoljeća. Zreli hrastovi su gorostasne, stoljetne biljke. Rastu daleko od očiju, ali vrijednošću svoga drveta uspijevaju bitno utjecati na sveukupna prošla i suvremena ekonomska i društvena zbivanja u nizinskoj Hrvatskoj.