Surovi svjetovi i divlja ljepota: Bosna i Hercegovina

On je jedan od triju južnoeuropskih poluotoka i zauzima 500.000 km2 - Balkanski poluotok. Mnogi ne znaju da njegove surove obale oplakuje pet mora: Crno, Mramorno, Egejsko, Jonsko i Jadransko more. Sámo ime upućuje na njegovo prirodno bogatstvo - Balkan znači "brda s mnogo šuma". I doista, Balkanski poluotok je prava riznica biološke raznolikosti. Ali Balkan nije samo nabrano gorje. Očarava ponajprije svojom nepoznatom stranom - tajanstven je to i arhaičan svijet, pun skrivenih i netaknutih prirodnih ljepota. Turizam je ovdje tek mjestimice razvijen. Bogatstvo njegove divlje, neukroćene prirode naslijeđe je koje do raspada Jugoslavije nije opljačkano - ni gospodarskim rastom, ni iskorištavanjem. Danas se, međutim, zemlje Balkanskog poluotoka moraju pojačano truditi kako bi ograničile štetu. Jer Balkan želi biti most, zeleni pojas Europe, prirodni koridor u europskome tkivu. Ovo je filmsko putovanje do još netaknutih dijelova Europe - preko Alpa, jezera i mora.
Krajolik Bosne i Hercegovine obilježavaju rijeke, jezera i krševito Dinarsko gorje. Biljni i životinjski svijet je raznolik i bogat vrstama, a zbog teške pristupačnosti još i danas neznatno ugrožen. Ovo je filmsko putovanje od Alpa do mora. Kroz nacionalne parkove Une, Kozare i Sutjeske sa slapovima, ribolovnim područjima, predjelima divokoza i šumama medvjeda, jedinstvenom sredozemnom močvarom u delti Neretve i najvećim prezimljavalištem ptica u Europi, Parkom prirode Hutovo blato te stazom Via Dinarica. Ova kamena staza duga 2000 km vodi kroz sedam zemalja i tisućljetnu povijest.