Hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo - u zjenici sunca: Vinum de vitae

SYNOPSIS

Povijest uzgoja vinove loze i proizvodnje vina usko se isprepleće s poviješću čovječanstva. Loza zahtijeva stalnu brigu i pažnju. Ona doista treba čovjeka. I njegovu ljubav. Možda ju je upravo zbog toga on toliko i zavolio.
U mediteranskom kršu, gdje ništa ne uspijeva osim loze i masline, lozu su nazivali hraniteljicom. Uostalom, da je loza sasvim obična biljka, ne bi preživjela milenije!
Rijetko se koja zemlja poput Hrvatske može pohvaliti tolikom raznolikošću reljefa, klime i tla. Oni se ogledaju u velikom broju raznolikih tipova vina, od onih finih, aromatičnih, bijelih sa sjevera do jakih i punih s juga. U svijetu postoji pet vinogradarskih zona koje su određene brojem sunčanih sati i temperature. A Hrvatska ih posjeduje svih pet!
Upravo te vrijednosti Hrvatsku uvrštavaju u iznimno zanimljivo i u svjetskim mjerilima vrijedno vinogradarsko i vinarsko područje.
Put do vina mukotrpan je i težak. Žuljevite ruke, znojno čelo vinogradara, dugotrajan rad i iščekivanje, pogled u nebo i molbe suncu i kiši; strah od mraza i tuče, radost nad uspjehom, radost berbe. Pa ponovno rad, ponovno briga i tjeskoba, dok ne zaiskri sunce u čaši.
Svaka epizoda govori o jednoj vinogradarskoj regiji - o povijesti njezinog vinogradarstva, ekološkim odlikama, o sortimentu i običajima vezanim uz lozu i vino. Serija prati radove u vinogradu i podrumu od prvog do posljednjeg dana u godini, te znanstvena istraživanja u vezi s njima.
Dio serije posvećen je i kulturi pijenja, odnosno tomu kako se i kada vino pije. Upozoravamo na hranjive i ljekovite vrijednosti vina, ali i na moguće opasnosti od neumjerenog pijenja.
Vinova loza oduvijek je bila nadahnuće umjetnicima. Njezin motiv nalazimo i na Baščanskoj ploči. Za lozu kažu da voli lijep i čist okoliš, pa je serija i svojevrsna promidžba ljepote naše zemlje i njezinih ekoloških prednosti.
Putovanje hrvatskim vinogorjima nismo slučajno započeli u Slavoniji. To široko područje, omeđeno Savom, Dravom i Dunavom, najkvalitetniji je vinogradarski kraj kontinentalne Hrvatske. Tradicija uzgoja vinove loze u ovim krajevima seže u treće stoljeće, kada je zajedno s kršćanstvom u ove krajeve donose Rimljani. Epizoda je snimljena zimi u doba mirovanja vinove loze. Priča je to o misnom vinu, cistercitima, Josipu Jurju Strossmayeru, đakovačkoj biskupiji i vrijednim vinogradarima i vinarima toga kraja. Kutjevački podrum i bogata vinska arhiva scenografija su za priču o stručnjaku i znanstveniku barunu Zdenku Turkoviću i jednom od najljepših ampelografskih atlasa koji je oslikala Greta Turković. Slavonska hrastovina oduvijek je bila idealan okvir slavonskim vinima. U Đurđenovcu su najbolji bačvari u Slavoniji. Uz mnoge autohtone, graševina je najbolja udomaćena sorta. U Zlatnoj dolini našla je svoj drugi dom...
Koscenarist: Dražen Piškorić
Stručni suradnici: doc. dr. Stanka Herjavec i prof. dr. Nikola Mirošević
Recenzentica: prof. dr. Dubravka Premužić