Kina u pohodu na Arktik

SADRžAJ

Nakon prodora kineske moći u Afriku, hoćemo li ubrzo gledati i kineski Arktik?
Globalno zatopljenje pogađa polove brže od ostatka planeta: led se sve brže topi. Tijekom prošloga desetljeća Šangaj je uložio više od pet milijardi eura u zaštitu od poplava. No otapanje leda donosi i nove mogućnosti: otvaraju se nove morske trgovačke rute, rudnici mineralnih sirovina i ribolovna područja.
U siječnju 2018. Kina je najavila svoje ambicije za razvoj pomorskih putova koje je otvorilo globalno zatopljenje. Projekt, kojim bi se inicijativa kineskoga predsjednika Xi Jinpinga "Jedan pojas, jedan put" proširila na Arktik, nazvan je "Polarnim putem svile". Tu politiku Kina tiho razvija već nekoliko desetljeća. Iako nije arktička država, Kina je sve aktivnija u polarnoj regiji. Uložila je u plinska polja u arktičkoj Rusiji, izgradila istraživačku postaju na Svalbardu, stekla nove saveznike u norveškoj Laponiji i sagradila prvi domaći ledolomac Xuelong.
Kina je 2013. postala i članicom Arktičkoga vijeća u svojstvu promatrača i sada sebe naziva "susjedom Arktika". No tu su i dalje tradicionalni sigurnosni izazovi i postoji zabrinutost glede njezinih dugoročnih strateških ciljeva, uključujući moguće raspoređivanje vojnih snaga i opreme.
Što Kina želi na Arktiku? Kako njezina rastuća prisutnost preraspodjeljuje karte u regiji na koju sve velesile tvrde da polažu pravo?