Ja, Douglas Fairbanks

SADRžAJ

Kad je u dnevnim novinama "The Guardian" izašla recenzija knjige Tracey Goessel "The First King of Hollywood: The Life of Douglas Fairbanks", njihov je kritičar s pravom ustvrdio da je "vrijeme da ponovno procijeni umjetnički doprinos filmske zvijezde koja je neustrašivo vitlala mačem u "U znaku Zorroa", neumorno se obračunavala s protivnicima u "Robinu Hoodu" i uzdigla iz blata u "Bagdadskom lopovu"". Nakon što su Clara i Julia Kuperberg u filmu "The Women Who Run Hollywood" skrenule pozornost na kreativan doprinos žena zlatnom dobu kinematografije, sada se u fokusu njihovog istraživanja našao stasit, šarmantan i karizmatičan Douglas Fairbanks, "prvi kralj Hollywooda". Život su mu oblikovali neki od najvažnijih događaja u američkoj povijesti, ponajprije razvoj filmske industrije. Njegovi su se filmovi prikazivali u cijelome svijetu. Zahvaljujući svom stasu i nastupu, postao je američka ikona. U vrijeme kad je Amerika bila na vrhuncu moći, predstavljao ju je bolje nego itko drugi: snažan, samouvjeren, odvažan, uvijek nasmijan i neustrašiv. Bio je junak nacije. Fairbanks je bio i jedan od utemeljitelja Hollywooda. Godine 1919. sa svojim najboljim prijateljem Charliejem Chaplinom, svojom budućom ženom Mary Pickford i redateljem D. W. Griffithom, osnovao je "United Artists Studio", i danas jednu od vodećih filmskih kuća. Godine 1927. bio je jedan od osnivača "Akademije filmskih znanosti i umjetnosti". Kao voditelj prve dodjele nagrada 1929. podijelio je 14 kipića svojim kolegama, no sam za života nikada nije osvojio Oscara. Iste je godine sudjelovao u osnivanju Akademije filmske umjetnosti pri Sveučilištu Južne Kalifornije, jedne od prvih te vrste u svijetu. Svoje je uvodno predavanje posvetio filmskim adaptacijama kazališnih djela. Nakon vjenčanja s Mary Pickford, miljenicom Amerike, par nije silazio s naslovnica, a pustoš, u kojoj su dotad živjeli samo kojoti i zmije, pretvorio je u najotmjeniju četvrt u gradu - Beverly Hills. Uz neograničen pristup filmskoj i arhivskoj građi, Clara i Julia Kuperberg ispripovijedale su životnu priču Douglasa Fairbanksa u prvom licu, temeljeći je na filmskim isječcima i filmskim žurnalima te pokazale da je upravo on izumio stil glume koji će se oponašati još desetljećima. Bez poznate Fairbanksove poze ne bi bilo Supermana, bez njegova filma "U znaku Zorroa" ne bi bilo Batmana, a bez Fairbanksa i Chaplina ne bi bilo ni Mickeyja Mousea, kao što je i sam Walt Disney priznao. Fairbanks mu je čak bio uzor za lik princa u "Snjeguljici". Danas glumci poput Johnnyja Deppa u "Piratima s Kariba" i Jeana Dujardina u "Umjetniku" svojim izvedbama nesvjesno odaju počast upravo Douglasu Fairbanksu, kao i mnogi drugi prije njih.