Njezino veličanstvo mahovina

SADRžAJ

Uz mahovinu je vezan početak života na Zemlja. Otkako se pojavila prije 450 milijuna godina, pridonijela je razvoju mnogih ekosustava. Mahovina fascinira znanstvenike zato što nema korijenje, nema cvjetove i nema žile. "Sve je počelo s mahovinom", tvrdi profesor Tim Lenton, profesor sa Sveučilišta Exeter. "Da se ta skromna biljka nije razvila, ne bi danas bilo nikog od nas. Zaista fascinantno! Naime, ona je dovela do značajnog povećanja količine kisika u atmosferi." Uistinu, ova mala biljka ima bitnu ulogu u nastanku života na Zemlji pa će ova emisija biti i svojevrsno znanstveno istraživanje. Izloženi smo mnoštvu informacija koje nas sputavaju u razmišljanju, maštanju i djelovanju. Živimo u doba obilježeno golemim tehnološkim i znanstvenim napretkom s jedne strane te odbrojavanjem pred ekološku katastrofu s druge. Kako stoga danas razgovarati o ekologiji, prirodi i prirodnim znanostima a da se ne pogubimo u bezličnom mnoštvu zastrašujućih i katkad moralizatorskih podataka i toj hitnosti da nešto poduzmemo? Istražitelji su razradili teoriju prema kojoj su šume pridonijele porastu količine kisika, no Tim Lenton i njegovi suradnici ne slažu se s time. Koristeći se simulacijama kako bi proučili prošlost, procijenili su da su prije 440 milijuna godina lišajevi i mahovina proizvodili otprilike 30% kisika na Zemlji. Taj porast razine kisika omogućio je razvoj biljnog i životinjskog života. Povijest mahovine zapravo je ekološka priča: ovaj organizam težak nekoliko grama prepričava povijest našeg planeta. Relativizira dominantnu ulogu čovjeka i vodi nas u priču o prošlom, današnjem i sutrašnjem svijetu.