Zdravlje na kvadrat

SADRžAJ

Komarci su najsmrtonosnije na životinje na zemlji. Tako barem glasi naslov nedavno održane izložbe u zagrebačkom Prirodoslovnom muzeju. Oni su zapravo sitni kukci koje doživljavamo kao napasnike jer nas ometaju u obavljanju različitih aktivnosti, najčešće u prirodi. Razvojni ciklus komaraca događa se u vodi i to kroz razvojne stadije - prvo jaje, pa ličinka, zatim kukuljica iz koje se razvija komarac kao samostalna leteća jedinka. Putem uboda komaraca ljudi se mogu zaraziti različitim bolestima od kojih neke mogu biti i opasne, pa čak i smrtonosne. Sustavnim i intenzivnim mjerama suzbijanja komaraca, spriječit će se širenje ove i drugih vrsta bolesti koje prenose.
Potpuni gubitak vida, odnosno sljepoća, neopisivo je težak udarac kako za osobu koja izgubi vid ili ne vidi od rođenja, tako i za njezine najbliže. Udruga slijepih Zagreb ima oko 1400 članova od kojih su većina osobe starije od 60 godina. Svake godine učlanjuje se 50-ak novih ljudi koji s izgubili vid. Trajan konačan gubitak vida može doći uslijed trajne ozlijede, npr. nakon prometne nesreće, nakon udarca u glavu, ili zbog oštećenog živca, edema, a može biti i posljedica glaukoma. Dio populacije koji je pod posebnim rizikom od sljepoće su osobe s dijabetesom, no danas puno manje nego prije 15-ak godina. Postoje lijekovi koji se u obliku injekcije daju u oko. Važno je da se bolest redovito kontrolira, jer već učinjena šteta ne može se popraviti.
Kako zbog današnjeg načina života, tako i zbog mnogih drugih razloga, žene danas rijetko rađaju prije 30-e godine života. Trudnoća u kasnijoj životnoj dobi, napominju liječnici, nosi brojne rizike. Posebni problemi mogu se pojaviti i s cirkulacijom unutar maternice. S razlogom je određena životna dob idealna za trudnoću. Mlađa dob znači i mlađe tijelo pa samim time i manje rizike od eventualnih komplikacija. Optimalno bi bilo roditi između 20-e i 25-e godine života. Dvije trudnice iznad 30-e godine života, Suzana i Martina, ispričale su nam svoju priču i otkrile tijek trudnoće.
Ekipa emisije je u Klinici za neurokirurgiju KBC-a Sestre milosrdnice posjetila profesora Krešimira Rotima, vrsnog neurokirurga s bogatim iskustvom. Baš zbog cjelodnevnog angažmana oko pacijenta, ovo nije posao, nego poziv, naglašava profesor Rotim. Najvažniji i najodgovorniji dio poziva svakog kirurga odvija se u operacijskoj sali u kojoj je bila i ekipa Zdravlja na kvadrat.