Opstanak

SADRžAJ

Hrvatska se tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća u velikoj mjeri deindustrijalizirala i odlučila svoju ekonomsku budućnost gotovo u potpunosti temeljiti na prirodnim resursima poput poljoprivrede i energetskih potencijala.
Procjenjujući stanje tih dvaju sektora danas, trideset godina nakon osamostaljenja Hrvatske, teško je ne primijetiti da su i poljoprivreda i energetski potencijali nedovoljno iskorišteni te da još uvijek čekaju da ih se pravilnim strategijama iskoristi sustavnije.
U drugoj epizodi serije Opstanak autorska ekipa propituje zašto je seljaka sve manje i zašto odlaze na slabo plaćene poslove izvan Hrvatske, a svoju zemlju i domove ostavljaju praznima. S ekspertima, ali i poljoprivrednicima razgovaramo i o politici prema poljoprivrednom zemljištu te odnosu države prema državnom zemljištu. Uz to, sugovornici su i mladi i ambiciozni ljudi koji svojim projektima dokazuju da se i u poljoprivredi može biti inovativan.
Cijela Europska unija okrenula se obnovljivim izvorima energije kojima Hrvatska obiluje. No, i tu Hrvatska nije do kraja iskoristila svoje potencijale vode, vjetra i sunca pa zaostaje za većinom zemalja. Koliko je to zaostajanje, možda najbolje pokazuje činjenica da slovenski grad Maribor ima više solarnih panela na privatnim kućama nego što ih na privatnim kućama ima cijala Hrvatska. Zašto se u korištenju obnovljivih izvora često pojavljuje nepravilnosti, pa i kriminalne radnje, te što Hrvatska mora promijeniti kako bi se u korištenju obnovljivih izvora približila europskim zemljama, donijet će drugi dio ove epizode.
Stručni savjetnik: Velimir Šonje