SADRžAJ
Tokom poslednjih deset godina, niz curenja finansijskih podataka učinio je političare i javno mnjenje u mnogim zapadnim demokratijama sve više zabrinutim zbog opitimizacije poreza najbogatijih članova njihovog društva. U senci finansijske krize, javno mnjenje poziva na reformu bankarske privatnosti i međunarodne poreske sporazume. To je stvorilo diplomatske krize između nacija i napetosti na finansijskim tržištima. Jedna od figura u središtu rasprave je francusko-italijanski informatičar Erve Falsijani. Erve Falsijani je 2008. napustio posao u švajcarskoj filijali HSBC, sa sobom je uzeo - bez odobrenja – hard disk koji sadrži bazu podataka sa 130.000 bankovnih računa, koju su imali građani iz 180 zemalja. Ova baza podataka našla se u rukama mnogih svetskih vlada. Svrha ovog filma je da ispita raspravu o porezu na jedan kritički i efektivan način...