Blago u Srebrnom jezeru

SADRžAJ

Trojica bandita napadnu poštansku kočiju u kojoj su dva putnika, pukovnik Brinkley (H. Lom) i poslovni čovjek po imenu Engel. Banditi pucaju, a ubrzo im se pridruži i pukovnik Brinkley, u stvari vođa bande, koji ubije suputnika Engela, a potom i jednog vozača kočije. Za to vrijeme u prepunom saloonu obližnjeg gradića lažni doktor Jefferson Hartley (B. Špoljar) pokušava gostima prodati neki od svojih "čudotvornih" napitaka, pustolov Sam Hawkens (R. Wolter) povremeno skida vlasulju i pokazuje skalpiranu lubanju, njegov mršavi prijatelj Rollender Donner (S. Dimitrijević) sve gleda i ništa ne razumije, a mladi i stasiti Fred Engel (G. Goetz) čeka da mu poštanskom kočijom stigne otac. Old Shatterhand (L. Barker) i njegov indijanski brat po krvi Winnetou (P. Brice) nalaze tragove pljačke i leševe ubijenih. Winnetou slijedi tragove pljačkaša i ubojica, a Old Shatterhand odlazi u gradić u koji stiže kočija s preživjelim vozačem i Engelovim tijelom. Mladi Fred Engel uzima očev leš i kreće u potjeru za ubojicama. Winnetou se prikrada skrovištu bandita i dozna da su kod ubijenog Engela našli pola karte na kojoj je nacrtano gdje je skriveno blago u Srebrnom jezeru, a drugu polovicu ima Engelov sin, te mu je namjeravaju oteti i dočepati se blaga. Old Shatterhand, Winnetou, mladi Engel, skupina bijelih doseljenika i prijateljsko indijansko pleme bore se s mnogobrojnim banditima da bi ih zaustavili u otimanju blaga...

Za pojavu žanra vesterna na europskom tlu nisu zaslužni Talijani - iako tzv. špageti vesterni Sergia Leonea, Duccia Tessarija, Sergia Corbuccija, Tonina Valerrija i drugih, tvore vrlo vrijedan opus u okvirima europskog fima - već Nijemci i Hrvati. Početkom šezdesetih godina 20. stoljeća njemačka producentska kuća Rialto Film, zaslužna za uspjeh serije kriminalističkih filmova prema romanima britanskog pisca Edgara Wallacea, odluči upustiti se u riskantan pothvat ekranizacije jednog romana Karla Maya, popularnog njemačkog pisca iz 19. stoljeća, koji je pisao serije pustolovnih romana, od kojih se priče velikog dijela knjiga zbivaju na američkom Divljem zapadu. Romantičan pogled na divljinu i odnos bijelih i indijanskih junaka privlačio je generacije čitatelja - kako običan puk tako i genije poput Alberta Einsteina - i Rialto Film odlučuje prenijeti taj pomalo bajkoviti, romantičan i europeiziran Divlji zapad na film. Redatelj je bio dr. Harald Reinl, austrijski profesionalac zaslužan za uspjeh filmova prema romanima Edgara Wallacea, a lokacije, veliki dio ekipe, statisti, kaskaderi i golema produkcijska infrastuktura, bili su iz Hrvatske, a hrvatski voditelj cijelog golemog projekta i Rialtov partner, koproducent, bio je Jadran film.