Crvena rijeka

SADRžAJ

Thomas Dunson (J. Wayne) tvrdoglav je i uporan čovjek - iznad svega želi imati veliki ranč u Texasu. Ostavlja svoju zaručnicu Fen (C. Grey) i odlazi prema Teksasu s iskusnim prijateljem, starim Nadineom Grootom (W. Brennan). Dozna da je zaručnica ubijena u indijanskom napadu na karavanu i nađe dječaka Matthewa "Matta" Gartha kojega uzme i usvoji. Sa svega nekoliko grla stoke Dunson prelazi s Grootom i Mattom Crvenu rijeku i proglasi prostrane zelene pašnjake svojom zemljom. Kad mu se usprotive dvojica Meksikanaca tvrdeći da je vlasnik zemlje neki drugi čovjek, Dunson ubije jednog i kaže da želi vidjeti tko će mu se suprotstaviti i oduzeti vlasništvo ranča. Četrnaest godina kasnije Dunson, Matt (M. Clift) i Groot vode golemi ranč s tisućama goveda, no nalaze se na rubu propasti jer je Dunson za vrijeme građanskog rata bio na južnjačkoj strani. Doznavši da je cijena stoke u Missouriju dobra, Dunson odluči svu stoku goniti do Missourija i tamo je prodati. Unajmi iskusnog revolveraša Cherryja Valancea (J. Ireland) i mnogo goniča stoke, te kreće na iscrpljujući put stotinama milja kroz divljinu...
Prvi od ukupno pet vesterna koje je veliki holivudski klasik Howard Hawks režirao u svojoj dugog filmskoj karijeri i, uz "Rio Bravo", svakako njegov najbolji vestern (preostala tri su "Veliko nebo", poznatiji pod naslovom "Tajna Indijanke", zatim "El Dorado" i "Rio Lobo"). "Crvena rijeka" iznimno je značajan film ne samo u Hawksovoj karijeri već i u karijeri glumca J. Waynea, kojega do tada nije osobito cijenio ni njegov prijatelj i mentor, redatelj John Ford. Nakon što je vidio "Crvenu rijeku", Ford je, iznenađen i impresioniran filmom i Wayneovom ulogom, izjavio "Nisam znao da taj kurvin sin zna glumiti", te mu je počeo davati kompleksnije uloge u filmovima kakvi su "Nosila je žutu vrpcu", "Miran čovjek" i "Tragači".
Iako nominiran za tri Oscara (najbolja montaža, scenarij i filmska priča), film nije osvojio ni jedan, no danas je priznati klasik američkog filma, čiji je negativ pohranjen kao neprocjenjivo kulturno dobro u Nacionalnoj kongresnoj knjižnici, te spada - po ocjeni članova Američkog filmskog instituta - među deset najboljih vesterna svih vremena, zauzimajući peto mjesto na listi.