Bračne zgode

OPIS

Priam Farrell (M. Woolley) slavni je i skromni engleski slikar koji već dva i pol desetljeća živi daleko od javnosti u društvu svog odanog sluge Henryja Leeka (E. Blore). Nakon što se 1905. vratio iz Londona, gdje ga je kralj (E. Maxwell) proglasio vitezom, Priam dozna da je Leek teško bolestan, te da je i liječnik Caswell (M. Cooper) nemoćan u borbi protiv dvostruke upale pluća. Kad liječnik poslije Leekove smrti pogrešno zaključi da je preminuo Priam, ovaj to odluči iskoristiti i preuzeti pokojnikov identitet. A kad se na sahrani u opatiji Westminster pojavi i kralj, Priam bezuspješno pokuša okončati zabunu, no postigne samo to da ga jedini živući rođak Duncan Farll (F. Pangborn) počne smatrati psihički nestabilnim. Od ozbiljne blamaže na sahrani spasit će ga Alice Chalice (G. Fields), udovica s kojom se Leek nedugo pred smrt upoznao preko agencije za bračno posredovanje...

Godine 1944. nominirana za Oscara za najbolji scenarij, romantična drama redatelja Johna M. Stahla (Besmrtni narednik, Imitacija života) uspjela je adaptacija romana "Buried Alive" engleskog književnika, novinara, reklamnog stručnjaka i scenarista Arnolda Bennetta, koji je prema svojoj prozi napisao i kazališni komad "The Great Adventure". Bennettovo je djelo višekratno ekranizirano, najprije u Velikoj Britaniji (His Double Life, 1933. i The Great Adventure, 1939.), a današnji je film treća filmska adaptacija nakon koje je roman 1956. ekraniziran i u sklopu popularne američke TV serije "The United States Steel Hour". Scenaristu Nunnallyju Johnsonu (Plodovi gnjeva, Dvanaest žigosanih) predložak za ovaj film donio je drugu nominaciju za Oscara. Riječ je o izuzetno emotivnom, zabavnom i šarmantnom ostvarenju koje pored razigrane režije i efektnih satiričnih žalaca odlikuju i iznimno raspoloženi nastupi glumačke postave predvođene također dva puta za Oscara nominiranim M. Woolleyem (Otkad si otišao, Svećenikova žena) te G. Fields (Molly i ja, Pariško podzemlje). Dojmljivu fotografiju potpisuje Lucien Ballard (Divlja horda, Veliki bijeg), a glazbu Cyril J. Mockridge (Autobusna postaja, Čovjek koji je ubio Liberty Valancea).