Angela Merkel i svijet u krizi

OPIS

Kada je Angela Merkel položila kancelarsku prisegu 22. studenog 2005. i postala prvom kancelarkom Savezne Republike Njemačke, nije ni mogla zamisliti s koliko će se međunarodnih kriza suočiti u svom 16-godišnjem mandatu. Financijska kriza, euro-kriza, dužnička kriza Grčke. Bilo je tu i Arapsko proljeće, rat u Ukrajini, rat u Siriji, ISIL-ov terorizam, izbjeglička kriza. Populizam je jačao u mnogim zemljama, Britanija je izašla iz Europske unije, SAD je pod vodstvom predsjednika Trumpa često birao put sukoba, a ne suradnje. A onda je svijet 2020. pogodila globalna pandemija koronavirusa. Klimatske promjene nastavile su se pogoršavati. Kako se Angela Merkel nosila s tim izazovima dok je gotovo neumorno putovala od zemlje do zemlje, od međunarodnog summita do međunarodnog summita? Gdje je uspjela nagovoriti sugovornike, a gdje nije uspjela? Je li imala jasan politički program? Je li bila jednostavno pragmatična ili je sve što smo vidjeli bio rezultat neodlučnosti? Kako je pozicionirala Njemačku u svijetu u kojemu se za prevlast bore SAD, Europa, Rusija i Kina? I kako čelnici država i vlada s kojima se Angela Merkel susretala tijekom godina ocjenjuju nju i njezinu politiku? Što međunarodni političari smatraju njezinim prednostima, a što manama? Ta smo pitanja postavili bivšem američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu, bivšem francuskom predsjedniku Francoisu Hollandeu, bivšoj brazilskoj predsjednici Dilmi Rousseff, bivšem grčkom ministru financija Yanisu Varoufakisu i bivšem predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru te drugima. Komentiraju i cijenjeni povjesničari kao Niall Ferguson.