A Sierra Madre kincse

Godine 1949. ovjenčana Oscarima za najbolju režiju, najbolji adaptirani scenarij i najbolju sporednu mušku ulogu, te nagrađena trima Zlatnim globusima, impresivna pustolovna vestern drama glasovitog Johna Hustona (Malteško sokol, Preko Pacifika, Otok Largo, Džungla na asfaltu, Crvena značka za hrabrost, Afrička kraljica, Moulin Rouge, Moby Dick, Noć iguane, Odsjaji u zlatnom oku, Život i doba suca Roya Beana, Čovjek koji je želio biti kralj, Bijeg u pobjedu, Annie, Pod vulkanom, Čast Prizzijevih, Mrtvi), iznimno je dojmljiva ekranizacija bestseler romana zagonetnog književnika Berwicka (prema nekim izvorima Bruna) Travena Torsvana, poznatijeg pod imenom B. Traven. Porijeklom Nijemac, Traven se proslavio upravo objavljivanjem romana Blago Sierra Madre, a unatoč popularnosti koju je stekao romanesknim ciklusom Jungle Novels, u kojem se pozabavio počecima Meksičke revolucije, poput svojih američkih kolega Thomasa Pynchona i J. D. Salingera odlučio je kloniti se javnosti i ostati anoniman. O Travenu se danas malo zna, prema nekim pretpostavkama moguće je da je bio nezakoniti sin njemačkog cara Wilhelma II., a iz njegovih je djela razvidno životno iskustvo stečeno tijekom godina provedenih diljem Europe, Sjedinjenih Američkih Država i Meksika. Adaptacija Travenova romana Blago Sierra Madre, intrigantne karakterne studije i priče o pohlepi smještene u meksičku divljinu, općenito se drži jednim od najuspjelijih filmova znamenitog holivudskog nezavisnog Johna Hustona, filmaša čije su omiljene teme bile analiza ljudske prirode i suočavanje pojedinca sa životnim kušnjama. Osim što je riječ o prvom holivudskom filmu većim dijelom snimanom na autentičnim lokacijama (zamijenjenim studijskim nakon što su troškovi realizacije premašili tada izuzetno visokih tri milijuna dolara), Blago Sierra Madre je i djelo izrazitog simboličkog naboja, dojmljiva moralka koja još jednom upozorava da najveću opasnost za nekog pojedinca predstavljaju njegove vlastite slabosti i mane (gramzivost, egoizam, pohlepa), a ne izvanjska ugroza. U glavnoj ulozi gledamo slavnog Humphreya Bogarta (Okamenjena šuma, Anđeli garava lica, Oklahoma Kid, Burne dvadesete, Oni voze noću, Visoka Sierra, Imati i nemati, Duboki san, Na osamljenom mjestu, Afrička kraljica, Udari vraga, Sabrina, Bosonoga kontesa), iznimno karizmatičnog oskarovca koji je angažman u ovom filmu isprva prilično nevoljko prihvatio. Naime, tijekom 1930-ih godina Bogart je uglavnom nastupao u tipiziranim ulogama gangstera i loših momaka, da bi se napokon, najprije 1941. godine ulogom grubog njuškala Sama Spadea u Hustonovom remek-djelu Malteški sokol, a potom godinu kasnije u liku antiheroja Ricka u nezaboravnoj romantičnoj drami Casablanca Michaela Curtiza, konačno dokazao i kao izvrstan karakterni glumac širokog raspona. Zabrinut da bi uloga patološki pohlepnog Freda C. Dobbsa mogla predstavljati korak natrag u njegovoj karijeri, Bogart ju je odlučio prihvatiti doznavši da će film režirati upravo John Huston, autor zasigurno najzaslužniji za njegovu glumačku afirmaciju. Uz Bogeya, u sporednim rolama nastupaju fantastični Walter Huston (Čovjek iz Virginije, Vrag i Daniel Webster, Yankee Doodle Dandy, Odmetnik, Sjeverna zvijezda, Deset malih crnaca, Dvoboj na suncu), redateljev otac koji je za ulogu zajedljivog no dobrodušnog gunđala Howarda zasluženo nagrađen Oscarom i Zlatnim globusom, te poznati Tim Holt (Poštanska kočija, Zajahati vjetar, Veličanstvani Ambersonovi, Moja draga Clementina). Filmsku fotografiju potpisuje iskusni Ted McCord (Johnny Belinda, Flamingo Road, Mladić s trubom, Pustolovine Huckleberryja Finna, Moje pjesme, moji snovi), tri puta nominiran za Oscara, a glazbu znameniti trostruki oskarovac Max Steiner (Potkazivač, Jezebel, Zameo ih vjetar, Narednik York, Casablanca, Rapsodija u plavom, Pjevač jazza, Pobuna na brodu Caine).