Rat prije rata: Životom branjena sloboda

SINOPSIS

Prvih dana srpnja iz Srbije u Hrvatsku ulaze kolone oklopnih vozila. Cilj je ojačati snage za rat u Sloveniji i pacificirati Hrvatsku i Hercegovinu. Međutim, dva dana poslije, pod pritiskom prosrpskog dijela jugoslavenskog Predsjedništva, Kadijević će biti prisiljen promijeniti ciljeve. U Komandu 1. vojne oblasti stiže zapovijed: izbiti na crtu Virovitica - Pakrac - Kutina. Početak akcije: 9. srpnja, četiri sata ujutro. Umjesto obrane Jugoslavije, novi cilj je: izbiti na crtu Karlovac - Plitvice na zapadu, Baranja - Osijek - Vinkovci - Sava na istoku i Neretva na jugu. Hrvatski državni vrh za tri mjeseca odgađa proglašenje neovisnosti, opći napad na Hrvatsku je obustavljen. Armija to koristi kako bi svoje postrojbe neometano izvukla iz Slovenije. Nakon niza nesuglasica i afera, Tuđman smjenjuje generala Martina Špegelja. Zna da se sprema veliki rat. Varljivo Brijunsko primirje iskoristit će za pripremu obrane. Sredinom srpnja imenuje Vladu nacionalnog jedinstva. Mobilizacija u Srbiji, treća u pet mjeseci, ne teče prema planu. Iznosi svega 69%, od toga u Vojvodini 93%, a u užoj Srbiji samo 26%. Traje dramatična borba s vremenom: hoće li se Hrvatska prije domoći oružja u svojim vojarnama, pod nadzorom Armije, ili će Armija svim snagama iz Srbije krenuti u odlučujući napad na Hrvatsku. Zato Hrvatska vojska kreće u svoju prvu veliku akciju, presudnu za sudbinu Hrvatske. Dok se u Varaždinu vode završne borbe za jednu od najelitnijih oklopno-mehaniziranih "A" brigada i jednu topničku pukovniju, Armija svim raspoloživim snagama iz Srbije kreće u odlučujući napad na Hrvatsku. Cilj je potpuno blokirati Hrvatsku iz zraka i s mora, prisiliti na bezuvjetnu predaju i prihvaćanje srpskih teritorijalnih zahtjeva. Iz Šida prema Vinkovcima nadiru glavne snage s nepreglednom kolonom tenkova. Ključna bitka dogodit će se na potezu Tovarnik - Mirkovci. Prodor oklopno-mehaniziranih snaga JNA nije uspio. Načelnik Generalštaba prosrpskom vrhu objavljuje propast operacije i odustaje od marša na Zagreb. Unatoč dokazima ekspertnog tima Haškog suda, dokumentima raznih komandi, memoarskoj građi, detaljnoj rekonstrukciji, postojanje plana općeg napada na Hrvatsku ostalo je gotovo nepoznato široj javnosti. Postavlja se pitanje zašto pojma "napadne operacije" nema u hrvatskim školskim udžbenicima, povijesnim kronikama, među važnim datumima i obljetnicama. Zadnji dan rujna. Armija je prisiljena još jednom korigirati ratne ciljeve. Srpski politički vrh zato traži od Armije da rat privede kraju i brani okupirane teritorije. Od prvoga dana okruženja Vukovara pripremaju se i planovi o deblokadi i konačnoj obrani grada. Jedan od proboja, onaj kroz Marince, sredinom listopada 1991. do danas je ostao nedorečen. Dok je na pola puta Nuštar - Marinci vladao pravi pakao, Vjeko Čuljak, pripadnik elitne postrojbe HV-a Žuti mravi, došao je do prvih kuća. Praktički ušao u Marince. Međutim, proboj je obustavljen.