Hrvatska Glagoljica

TARTALOM ISMERTETő

Od najstarijih spomenika u ranom srednjem vijeku pa sve do izuma tiska glagoljica rukom pisana bilježila je i dokumentirala sve važne pojave u hrvatskoj društvenoj zbilji. Ovo bogato naslijeđe seže od natpisa na kamenu, liturgijskih spisa, statuta gradova, legendi, poučne proze... U samim počecima europskog tiska, u Gutenbergovu, dakle XV. stoljeću, Hrvati su glagoljsko pismo uveli i u tisak. S XII. stoljećem glagoljsko je pismo iščezlo iz svih zemalja osim iz Hrvatske. Glagoljica nisu samo slova na papiru ili povratak tradiciji, jer biti pismen znači biti svoj.
U dokumentarcu su obrađeni svi klesani, rukom pisani i tiskani glagoljski spomenici koji se čuvaju na hrvatskom tlu.