SADRžAJ
Glazba je sastavni dio narodne medicine već tisućama godina, a danas postoje i znanstveno potvrđen blagotvorni učinci glazbe kojima se bavi neuromuzikologija proučavajući utjecaj glazbe na živčani sustav ispitanika. Glazba pozitivno utječe na funkcioniranje pamćenja, ubrzava iscjeljivanje i olakšava ustrajanje u vježbanju. Tijekom slušanja glazbe oslobađa se dopamin koji je odgovoran za nesmetano funkcioniranje mozga, čime se smanjuje broj otkucaja srca, krvni tlak i olakšava bol. Glazba može promijeniti funkcioniranje našeg mozga na isti način kao što to rade i lijekovi, smanjujući razinu hormona stresa kortizola ili pak potičući proizvodnju serotonina, neurotransmitera u mozgu koji regulira raspoloženje, apetit i san. Glazba pokreće puno regija u mozgu uključujući one za kretanje, jezik, pozornost, pamćenje i emocije. Ne postoji stimulans koji simultano utječe na tako široka područja mozga kao što je glazba.