SINOPSIS
Mali njujorški trg na uglu Sedamdesetdruge ulice i Broadwaya narkomani su svojedobno prozvali "Parkom droga". Tu je glavna "zvijezda" Bobby (A. Pacino), sitni lopov i raspačavač droge. Kad mladu umjetnicu Helen (K. Winn) nakon pobačaja odbaci njezin dečko slikar Marco (R. Julia), pod svoje je uzme Bobby. Pohvali joj se da je već s devet godina bio strpan u zatvor. Upozna je sa svojim malim krugom ovisnika o heroinu. I sam je ovisnik, a ubrzo će se njih dvoje zaljubiti. Bobbyjev stariji brat Hank (R. Bright) bavi se mutnim poslovima od kojih zarađuje daleko bolje nego Bobby. Jednom Hank uključi Bobbyja u veću krađu, no sve krene naopako. Bobby završi u zatvoru, a Helen koja nema od čega živjeti počne se pod utjecajem Hanka prostituirati. Detektiv za narkotike Hotch (A. Vint) ne da joj mira. Bobby izađe iz zatvora i preko volje prihvati činjenicu da se Helen prostituira, jer mu treba novac...
Prvi holivudski film u kojem se govorilo o narkomanskoj ovisnosti bila je drama Otta Premingera "Čovjek sa zlatnom rukom" (1955). Tu tabu-temu obrađivali su na filmu i filmaši kao Shirley Clarke u "Vezi" ili Andy Warhol u "Smeću". "Panika u parku droga" šokirala je svojim hiperrealizmom ne samo publiku nego i cenzore. U Americi su joj najprije htjeli zbog "uličnog" jezika dati predikat kao porno-filmu no kasnije je ipak dobio oznaku "samo za odrasle". U Velikoj Britaniji mu nisu čak četiri godine nakon američke premijere htjeli dati nikakav predikat, pa je film čekao u "bunkeru". Redatelju Jerryju Schatzbergu (r. 1927. godine u New Yorku) "Park" je bio tek drugi film. Prije redateljske karijere stvorio si je ime kao modni fotograf u magazinima kao što su "Vogue" i "McCall's". "Park" je u potpunoj suprotnosti s artificijelnim i glamuroznim stilom njegovih fotografija. U filmu čak nema ni popratne glazbe, a sve su scene snimane na licu mjesta. Ima čak trenutaka u kojima Njujorčani na kratko zure u kameru. Kitty Winn je za svoju ulogu Helen dobila nagradu na Festivalu u Cannesu kao najbolja glumica. Ipak glumačku je virtuoznost, katkad na rubu manire, u najvećoj mjeri pokazao Al Pacino. Taj sin siromašnih talijanskih doseljenika rođen je 1940. godine u New Yorku. Studirao je u glasovitom Actors Studiju kod Leeja Strasberga. Kao mladi kazališni glumac osvojio je dvije najvažnije glumačke nagrade - Obie i Tony. "Panika u parku droga" bio mu je drugi nastup na filmu. Sljedeće godine će na temelju te uloge dobiti ulogu Michaela Corleonea u Coppolinom "Kumu". Godinu kasnije trijumfira u Schatzbergovom "Strašilu", a onda slijedi niz sjajnih filmova poput "Serpica", "Pasjeg popodneva", "Bobbyja Deerfilda" i drugih. Glumio je u više od četrdeset filmova. Oscara je nakon više nominacija dobio za "Miris žene" (1992.). Danas ga u cijelom svijetu smatraju jednim od najvećih filmskih glumaca.
Fotografije
