Uskrsnuće drevnog čudovišta iz Sibira

Uskrsnuće drevnog čudovišta iz Sibira
Kombinacija znanosti i genetike može biti odlična stvar ako se rabi u korisne svrhe. No ,po zadnjim saznanjima,znanstvenici igraju opasnu igru. U ovoj priči glavni junak je Sibirski mamut.
Piše: Darko Brlečić
Mali, ali impresivan korak prema oživljavanju mamuta: američki znanstvenici uzgojili su miševe duge dlake, genetski bliske izumrlim životinjama. I tako su pokazali da je oživljavanje legendarnog diva moguće. Međutim, nisu svi biolozi sretni zbog toga.
Kako bi stvorili vunastog miša, istraživači iz Colossal Biosciences identificirali su razlike u DNK između mamuta i njihovog najbližeg živućeg rođaka, azijskog slona. Identificirano je ukupno deset genetskih varijanti, povezanih s karakteristikama kao što su duljina dlake, debljina, tekstura i boja, kao i sadržaj tjelesne masti.
Istraživači su se posebno usredotočili na gen FGF5 (faktor rasta fibroblasta 5), ​​koji utječe na ciklus rasta dlake , omogućujući dužu, gušću dlaku. Osim toga, modificirana su tri gena odgovorna za razvoj i strukturu folikula dlake, zbog čega je krzno postalo valovito, navodi se u priopćenju tvrtke.
Ostali ciljani geni uključuju MC1R (receptor melanokortina 1), koji regulira proizvodnju melanina. To je omogućilo dobivanje miševa zlatne boje krzna umjesto tradicionalne tamne boje. Također je promijenjen gen povezan s tjelesnom težinom.
Ukupno je tim modificirao sedam gena. Tvrtka je već pokazala pahuljaste miševe javnosti, ali još nije objavila članak u recenziranom znanstvenom časopisu. Očito se žurila izvijestiti investitore: u projekt, utemeljen 2021. godine, uloženo je 435 milijuna dolara.
“Mogućnost uređivanja više gena istovremeno kod miševa i još uvijek postizanje očekivanog vunastog izgleda značajan je korak naprijed. To potvrđuje da tvrtka ima potrebno znanje i stručnost za provođenje sličnih genetskih modifikacija, uključujući uvođenje genetskih varijanti mamuta u drugu vrstu”, rekla je Love Dalen, profesorica evolucijske genomike na Sveučilištu u Stockholmu i jedna od koautorica studije.
Ali ima i skeptika među znanstvenicima koji nisu bili uključeni u rad. “Autori ne govore ništa o tome jesu li genetski modificirani miševi otporni na hladnoću. Imamo neke slatke krznene životinje, ali ne razumijemo njihovu fiziologiju, ponašanje itd. Nije jasno bi li bilo moguće slonu dati iste korisne osobine koje ima mamut”, rekao je za američke medije Robin Lovell-Badge, voditelj Laboratorija za biologiju matičnih stanica i razvojnu genetiku Instituta Francis Crick.
Uzorci iz Sibira
Rad se odvija pod nadzorom vodećeg genetičara Georgea Churcha. Miševi nisu prvi uspjeh. Godine 2024. objavljeno je da je tvrtka Colossal Biosciences dobila pluripotentne matične stanice azijskog slona, ​​tj. stanice koje su namjerno “vratljene” u evolucijsku prošlost koju dijele s mamutom. Na temelju toga bit će moguće stvoriti životinju po karakteristikama bliskim onima vunenih divova. Autori su pahuljastim miševima namjeravali to jasno pokazati.
Kao što je poznato, mamuti su izumrli, posljednji su hodali zemljom kada su piramide već stajale u Egiptu. U sibirskom permafrostu tijela životinja bila su savršeno očuvana, ali nedovoljno dobro za brzo kloniranje – uzorci tkiva nisu bili svježi, blago rečeno. Stoga Church i njegov tim mogu koristiti samo fragmente DNK za rekonstrukciju genoma. Poznati istraživač osobno je odabrao uzorke uzetih od sibirskih životinja.
Mnogo je poteškoća. Dakle, nije jasno hoće li slon moći nositi bebu mamuta. Reproduktivni sustav moderne megafaune nije dobro proučen, za razliku od laboratorijskih miševa ili, recimo, neke vrste domaćih goveda.
Istina, Colossal Biosciences planira koristiti ne živu majku, već umjetnu maternicu – nešto poput kupke s posebnom otopinom, kada se hranjive tvari dovode u tijelo fetusa kroz posebne cijevi. Već je bilo pokusa sa stavljanjem prerano rođene janjadi u takav uređaj. Istina, nitko nije reproducirao puni ciklus “trudnoće” s velikim sisavcem.
Ipak, neovisni promatrači priznaju da je oživljavanje, ako ne mamuta u punom smislu te riječi, onda barem vunastih slonova, tehnički moguće. Stručnjake više zabrinjava pitanje izvedivosti takvih nastojanja.
Church i tvrtka imaju veliki cilj, a mamuti su samo dio plana. Uz pomoć uskrslih čudovišta planiraju se boriti protiv globalnog zatopljenja. Ideja je da će se permafrost u tundri stisnuti pod težinom stvorenja od 15 tona, što znači da će se njegovo topljenje usporiti.
Problem je što mamuti nemaju gdje živjeti. Nijedna životinja ne postoji sama za sebe, već unutar ekosustava. Tijekom svog života, divovi su bili važna komponenta takozvane faune mamuta. Danas ga nema.
Najbliži uvjeti su u Pleistocene Parku, području od 20 četvornih kilometara u sjeveroistočnoj Jakutiji. Međutim, ovaj eksperimentalni rezervat kaže da neće moći primiti oživljene kolose: priroda za to nije spremna.
No to ne zaustavlja američke genetičare. Church je ranije izvijestio kako očekuje da će se prvi mamut pojaviti 2028. godine. I do sada nije odustao od tih planova. Vrijeme će pokazati da li da se radujemo ili tugujemo..
https://colossal.com/
 
Post Uskrsnuće drevnog čudovišta iz Sibira je prvi puta viđen na Sat-Multimedia & IT portal.