Da li su nužni solari da bi se pomoglo planetu i budžetima?
Riječ je, zapravo, o sistemu koji povezuje male proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora energije i uz pomoć agregatora koji djeluju kao posrednici i operateri virtuelnih elektrana omogućava im učešće na tržištu. KOER , kompanija nastala kao svojevrsni spinoff Klimaopreme, koja proizvodi opremu za ventilaciju i klimatizaciju, odnedavno djeluje kao agregator virtualnih elektrana u Hrvatskoj . Prvi je na hrvatskom tržištu usluga balansiranja elektroenergetskog sustava i ima ulogu samostalnog agregatora jer je razvio vlastitu softversku i hardversku infrastrukturu za virtualnu elektranu.
Kako pojašnjavaju iz kompanije, virtuelne elektrane su sistemi koji kombinuju proizvodnju ili potrošnju energije iz više disperzovanih izvora kako bi se omogućilo upravljanje električnom energijom. KOER tako hrvatskom operatoru prijenosnog sustava (HOPS) s kojim ima potpisan ugovor pruža pomoćne usluge za optimalno upravljanje elektroenergetskim sustavom i njegovu stabilizaciju, odnosno balansiranje.
Doprinos stabilizaciji
Konkretno, virtuelnu elektranu mogu činiti solarne elektrane, vjetroelektrane, hidroelektrane i drugi izvori obnovljive energije i veliki potrošači električne energije kao što su industrijski i poslovni objekti. Ovaj sistem omogućava fleksibilno upravljanje proizvodnjom, potrošnjom i distribucijom energije, tako da prema potrebama HOPS-a može povećati ili smanjiti količinu električne energije u mreži i doprinijeti njenoj stabilizaciji – Mladen Šicel , rukovodilac Odjeljenja za ugovaranje u KOER-u , objašnjava kako funkcionišu virtuelne elektrane i dodaje da, osim balansiranja sistema, drugi poslovni modeli omogućavaju objedinjavanje ili agregaciju mnogih malih proizvođača i njihov nastup na tržištu.
Kako je opisano na web stranici Obnovljivih izvora energije Hrvatske, čiji je KOER član, za razliku od klasične elektrane koja se nalazi na jednom mjestu, virtualna elektrana može se nalaziti bilo gdje unutar hrvatskog elektroenergetskog sustava jer objedinjuje proizvođači, potrošači i skladišta električne energije. Važno je naglasiti da virtuelna elektrana krajnjim korisnicima pruža dodatni prihod.
Kompanije i domaćinstva mogu postati članovi virtuelne elektrane povezivanjem na KOER-ovu cloud platformu i mogu prodavati proizvedenu energiju na različitim tržištima i tako osigurati bolji povrat ulaganja. Za to je potrebno instalirati opremu za očitavanje proizvodnje energije i daljinsko upravljanje proizvodnjom, što im omogućava dodatni prihod od pružanja pomoćnih usluga – kaže Šicel.
Trošak i profitPriključivanje na virtualnu elektranu, koja je dostupna svakom potrošaču, izvoru ili rezervoaru energije priključenom na hrvatski elektroenergetski sustav na bilo kojoj lokaciji, a koja na zahtjev agregatora može smanjiti potrošnju ili proizvodnju električne energije, donosi trošak koji zavisi od nekoliko parametara.
Nema troškova za konsolidaciju i prodaju električne energije. Za učešće na tržištu pomoćnih usluga potrebna je dodatna oprema za merenje i kontrolu. Cena zavisi od više faktora, na primer od veličine, invertera, a može biti od hiljadu do pet hiljada evra – kaže Šicel.
Odašiljači i veze jedna su od nekoliko velikih hrvatskih kompanija koje već godinu dana surađuju s KOER-om na projektu virtualne elektrane. U njemu sudjeluju sa svojih devet jedinica na objektima Belje, Papuk, Psunj, Sljeme, Učka, Ćelevac, Ugljan – Mala Glava, Labinštica i Biokovo.
– Budući da se naši najvažniji objekti nalaze na najvišim planinama i brdima, za rezervno napajanje pogona koriste se dizel-električni agregati, koji moraju biti stalno spremni za automatski start u slučaju nestanka struje. Ova saradnja daje agregatima još jednu funkciju, a dodatno korišćenje imovine Kompanije doprinosi stabilizaciji elektroenergetskog sistema. Takođe, rezervisanjem agregatnog napajanja i u slučaju nestanka struje aktiviranjem agregatnog napajanja ostvaruje se novčana nadoknada – kažu u OIV-u i ističu da su zahvaljujući dobijenoj novčanoj nadoknadi u sklopu tog projekta pokrili redovno održavanje od svih njihovih agregata, njih pedesetak.
Ostali KOER-ovi partneri su iz raznih industrija, kao što su betonska, drvna, prehrambena i farmaceutska, kao i OIV, na primjer, Holcim i već spomenuta Klimaoprema.
Interes raste
Osim KOER-a, u Hrvatskoj se pokreću i drugi primjeri virtualnih elektrana . Tako je u ožujku u Krapinsko-zagorskoj županiji predstavljena inicijativa Regionalne agencije za energetiku i klimu Sjeverozapadne Hrvatske da se zagorske solarne elektrane spoje u virtualnu elektranu.
Jedna od najvećih virtuelnih elektrana u Evropi, Next Kraftwerke sa sedištem u Kelnu u Nemačkoj, pre godinu dana je premašila 10 hiljada megavata mrežnog kapaciteta iz više od 13 hiljada nezavisnih elektrana. Najvećom virtuelnom elektranom u Evropi smatra se Statkraft, takođe u Nemačkoj, snage 13 hiljada megavata. U Skandinaviji, s druge strane, finska telekomunikacijska kompanija Elisa iskoristit će 3,9 miliona eura grantova finske vlade za uvođenje rješenja za distribuirano skladištenje energije (DES) u svojoj mreži, kako bi mogla postati sljedeća najveća virtualna elektrana u Evropi.
Interes za ovakva rješenja u posljednje vrijeme raste i u Hrvatskoj
Primijećujemo da kompanije i domaćinstva sve više prepoznaju potencijal solarnih panela i drugih obnovljivih izvora energije i žele da doprinesu zaštiti životne sredine i smanjenju emisije gasova staklene bašte. Virtuelne elektrane su rješenje koje omogućava pojedincima i kompanijama da se uključe u ovaj proces čak i ako nemaju dovoljno prostora ili novca za postavljanje vlastitih solarnih panela – napominje Šicel.
poslovnenovine.ba
47
