Gorgona

SADRžAJ

Ime Gorgona kao zajednički nazivnik svog postojanja i tako u Zagrebu, od 1959. do 1966., jednu od najneobičnijih pojava u hrvatskoj umjetnosti. ponašanja uzela je grupa istomišljenika (D. Bašičević, M. Horvat, M. Jevšovar, J. Knifer, I. Kožarić, M. Meštrović, R. Putar, Đ. Seder, J. Vaništa) stvorivši Zajednička pripadnost duhu modernizma što ga definira prepoznavanje apsurda, praznine i monotonije kao estetskih kategorija, sklonost nihilizmu te metafizička ironija ono je što i danas, pola stoljeća kasnije, privlači brojne poklonike i istraživače. Gorgona je obilježila hrvatsku likovnu scenu druge polovice dvadesetoga stoljeća, a njezini pripadnici svojim su umjetničkim djelovanjem izvršili presudan utjecaj na razvoj i valorizaciju hrvatske suvremene umjetnosti te je smjestili u europske okvire.
Dokumentarni film nastao je u produkciji Dokumentarnog programa HTV-a, uz suradnju Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu te Zbirke Marinka Sudca.

Producent: Sunčana Hrvatin-Kunić