Lov na čovjeka

OPIS

Kapetan Alan Thorndike (W. Pidgeon) ugledni je britanski aristokrat, lovac i pustolov koji se jednog dana 1939. godine u bavarskim Alpama zatekne u blizini Berghofa, rezidencije Adolfa Hitlera. Nakon što igrom slučaja svojom lovačkom puškom nacilja Hitlera i već stavi metak u cijev, Alana otkriju časnici SS-a te ga pretuku i odvedu na saslušanje. Dospjevši pred šefa Gestapoa, bojnika Quivea-Smitha (G. Sanders), Alan tvrdi da je običan lovac te odbije priznati da ga je britanska vlada poslala ubiti Hitlera. Iznuđivanjem njegova priznanja nacisti žele u međunarodnim odnosima ocrniti Britaniju te nju proglasiti odgovornom za skori rat. Alan uspije pobjeći te stići u London. No i ondje će se ubrzo naći na meti tajnog Gestapova agenta Jonesa (J. Carradine), a pomoći će mu prostitutka Jerry Stokes (J. Bennett)...

Temeljena na romanu "Rogue Male" britanskog pisca i novinara Geoffreya Householda, izvrsna ratna triler/drama "Lov na čovjeka" velikog Fritza Langa (Metropolis, Ubojica M) prvi je od četiri njegova izrazito antinacistički usmjerena ostvarenja. Langova iznimna redateljska karijera pojednostavljeno se dijeli na dva razdoblja, ono njemačko do 1933. godine, kad je kao liberal i podrijetlom Židov izbjegao pred nacistima, te američko od 1936. do 1956. godine. Lang je sredinom 1930-ih djelovao i u francuskom filmu, a potkraj 1950-ih i u okvirima zapadnonjemačke kinematografije, no najvažnija je djela ipak realizirao u dvama spomenutim razdobljima. Lang je sve svoje ključne filmove, od eponimnog "Metropolisa" i triju trilera o dr. Mabuseu, preko antologijskog "Ubojice M" do američke drame "Zakon linča" i ironijskog film noira "Žena u izlogu", temeljio na nekim naglašenim suprotnostima, točnije u opozicijama javnog i skrivenog, svjetla i tame, racionalnog i iracionalnog, zakona i kriminala te voljnog i sudbinskog. Njegovo današnje ostvarenje je sigurno i energično režirano, odlično glumljeno te naglašeno antinacistički usmjereno djelo koje je zbog osjetljive teme kojom se bavi bio prvi film koji je privukao pozornost Hay´s Officea, tijela namijenjenog za nadzor nasilja, nemorala i kriminala na filmskom platnu. U glavnoj ulozi nastupa dvaput za Oscara nominirani W. Pidgeon (Kako je bila zelena moja dolina, Gospođica Miniver), a njegovi su partneri J. Bennett (Grimizna ulica, Nevjestin otac) i G. Sanders (Rebecca, Sve o Evi). Dojmljivu fotografiju potpisuje trostruki oskarovac Arthur C. Miller (Pjesma Bernadette, Džentlmenski sporazum), a glazbu čak deveterostruki oskarovac Alfred Newman (Moderna vremena, Orkanski visovi).